Folklorna sekcija
Voditelji folklora:
- Branko Šegović
- Branko Ljubić
- Tonći Marinković
- Frane Gazzari
- Tihomir Sumić
- Jure Škare
- Hajdi Gašpić
- Vedran Prlj
- Tonći Tadin
Stari Splitski plesovi
koreograf: Branko Šegović
Gospodin Branko Šegović je ovu koreografiju zamislio kao splet raznih plesova koje su stari Splićani plesali prigodom raznih svečanosti. Stare splitske plesove čine najljepši detalji iz Monfrine, Kvadrilje, Šatrin polke i drugih plesova. Specifičnost ove koreografije su nošnje i stil plesanja koji odišu elegancijom i profinjenošću, što nesumnjivo svjedoči o 17 stoljeća starom identitetu Splita kao grada.
Vrličko kolo
koreograf: Branko Ljubić
Najljepše što se može dogoditi jednom folklornom društvu je osvajanje prve nagrade na nekoj od svjetskih smotri. Ukoliko bilo koje od hrvatskih društava na takvim manifestacijama sudjeluje s Vrličkim kolom, u pravilu pobjeđuje bez ozbiljnije konkurencije. Razlog tome je težina i atraktivnost ovoga plesa. Pleše se u tišini, a ritam plesačima naznačuje kolovođa pojačanim udarcima o pod, i zveckanje dukata na ženskim nošnjama. Predivni koreografski elementi poput skokova koje izvode i muškarci i žene, doprinose upečatljivosti plesa. Gospodin Branko Ljubić, autor ove koreografije, i sam rodom iz ovoga kraja, dao je posebnu težinu, atraktivnost i autentičnost “Devićevoj Vrlici”, koja je s vremenom postala zaštitnim znakom Plesnog ansambla našeg Društva. Sve je to razlog što je i amblem KUDŽ-a “Filip Dević” detalj s vrličke nošnje.
Završno kolo iz opere “Ero s onoga svijeta”
koreograf: Oskar Harmoš; – za folklor prilagodio: Branko Ljubić
Ovaj je ples u izvorniku bio zamišljen kao baletna točka za posljednji čin opere “Ero s onoga svijeta” Jakova Gotovca. Tijekom godina postao je jednim od nacionalnih simbola, što je rezultiralo i prilagodbi za folklor. Pleše se u stiliziranim vrličkim nošnjama budući se radnja opere odvija u obližnjem kraju. Ples je obljubljen zbog svoje iskričavosti, mladosti i gracioznosti bližoj baletu nego folkloru. No, ne smije se zaobići ni efektan nastup solista koji sugeriraju snagu i čvrstinu muškaraca tog kraja, te ženstvenost i blagost ljepšega spola.
Linđo
koreograf: Sulejman Muratović
Još jedan reprezentativni primjerak hrvatskog, a posebno dalmatinskog folklora. Poskočica Linđo veseli je i razigrani ples dubrovačkog kraja. Ples je poseban zbog lijerice, instrumenta sličnog guslama koji prati plesače. Posebna odlika je vikač, plesač koji za vrijeme plesa izvikuje humoristične zapovijedi plesačima. Gospodin Sulejman Muratović je ovu koreografiju postavio još jedino u svom matičnom društvu “Linđo” iz Dubrovnika, kojom oni svake godine već tradicionalno otvaraju Dubrovačko ljeto, festival poznat i izvan granica Lijepe naše.
Posavski plesovi
koreograf: Branko Ljubić
Gospodin Branko Ljubić zamislio je ovu koreografiju kao koloplet, ovaj put plesova iz područja uz tok rijeke Save. Dučec, Sito, Drmeš,… veseli su i raspjevani plesovi. Ovo koreografiju odlikuje brzina koraka te stalne promjene koreografskih elemenata na pozornici. U plesu postoji nekoliko atraktivnih djelova koji posebno razveseljavaju našu publiku. Sve to čini ovaj ples zanimljivim, ali vrlo zahtjevnim za izvođenje, jer zahtjeva dobru fizičku kondiciju plesača i plesačica.
Bunjevački plesovi
koreograf: Jure Škare
Gospodin Jure Škare je umjetnički voditelj Plesnog ansambla KUDŽ-a “Filip Dević”. Nakon osobnog dugogodišnjeg plesačkog iskustva, asistiranja poznatim folklornim stručnjacima, te odlazaka na brojne seminare folklora, odluka o postavljanju ove koreografije bila je logična. Ovaj ples je ples Hrvata iz Vojvodine, sjeverne srpske pokrajine u Jugoslaviji. Mnoge godine represije srbijanskog režima nad Hrvatima u tom kraju nisu dovele do asimiliranja, već do tvrdoglavog zadržavanja svog identiteta kao nacionalne manjine. Dokaz ovoj tvrdnji je i ovaj ples – ponosan, živahan i ritmičan. Poseban je to ples zbog zvečki na čizmama muških plesača, a upotreba istih je teška i zamorna. Posao im je otežan i time što svaki ima po dvije žene, iako se mnogi muškarci ne bi s ovom tvrdnjom složili.